Uspješno obrazovanje u 21. vijeku

Podijelite članak

Share on facebook
Share on linkedin
Share on twitter
Share on email

petak, 14. maja 2021.

Četvrta industrijska revolucija neupitno mijenja i utiče na našu realnost više nego bilo koja revolucija ranije. Promjene u ovakvim okolnostima čovječanstvo nikada ranije nije imalo priliku da doživi. Ubrzani razvoj tehnologije konstantno utiče na sve sfere našeg života. Ta tzv. digitalna revolucija utiče na to kako živimo, učimo, radimo, ali i kako komuniciramo jedni sa drugima. Upravo iz tog razloga ova revolucija ne smije biti ignorisana od strane predavača i učenika.

Vještačka inteligencija, robotika, Big Data i naravno internet su sigurno glavni faktori koji su uticali na tržište rada i industriju. Međutim, ove tehnologije utiču i na to kako mislimo i živimo – dakle ne samo da utiču na svijet, politiku i ekonomiju, nego i na obrazovanje – tako je i nastao izraz „Education 4.0“. Prema ovome, obrazovne ustanove treba da shvate i prihvate svoju novu ulogu i prilagode svoje planove i programe. 

Jedna od ključnih stvari koja se mora naglasiti je da uloga nastavika nije da „prenese znanje“, nego da kreira i organizuje situacije i nastavu sa ciljem smislenog učenja prema potrebama učenika i da iskoristi sve karakteristike tzv. „generacije Z“.

Kao član Pedagoškog odjela, jedna od mojih glavnih obaveza je stalno unaprijeđivanje kvaliteta nastavnog procesa, a da bih ispunio ovaj vrlo važan zadatak, stalno radim na svojim kompetencijama, ali i istražujem aktuelna dešavanja, procese i promjene na svjetskom nivou. U ovom izdanju bloga vam donosim trendove koji su od samog osnivanja sastavni dio filozofije Glossa-centra, a koji su u skladu sa već pomenutom „Education 4.0“.

Trendovi Education 4.0 moraju biti implementirani u učionicu, ali i mimo nje, a sve sa ciljem omogućavanja najboljeg mogućeg iskustva učenika. Uloga nastavnika se ne minorizuje, nastavnici nisu zamjenjeni mašinama, dapače, nastavnici imaju ključne uloge baš kako bi učenicima omogućili navedeno iskustvo.

Trendovi 

1) Učenje se dešava u svakom trenutku i na bilo kom mjestu. Virtualne alatke omogućavaju sjajne prilike za samostalno učenje na daljinu. Ovdje se susrećemo sa tzv. pojmom „Flipped Classroom“, a ovaj pristup omogućava da se interaktivno učenje odvija na samoj nastavi, dok se teoretski dijelovi usvajaju izvan nje. Ovo je naročito značajno kad pričamo o nastavi stranih jezika, jer je izuzetno važno da se u učionici priča na jeziku koji se uči umjesto da se priča o jeziku koji se uči. Aktivno korištenje jezika je prema ovome krucijalno.

2) Učenje treba da bude personalizovano. Učenicima treba davati teže zadatke tek nakon što su savladali određeni nivo. Prema učenicama se treba odnositi kao individuama i imati na umu da oni uče u različitom ritmu i na različite načine. Ako pričamo o nastavi stranih jezika, moramo imati na umu da se vještine usvajaju na različite načine, ali i u različitim trenucima. I ovo je jako bitan segmenat nastave njemačkog jezika u Glossa-centru – ne postoji ta jedna čarobna „metoda“ uz pomoć koje svi savladaju nešto u vrlo kratkom vremenskom periodu.

3) Učenike treba ohrabrivati i davati im mogućnost da sami odlučuju kako žele da uče, ali i kojim alatima i tehnikama žele da se služe. Ukoliko uključimo učenike da učestvuju u nastavnom procesu aktivnije, ishodi učenja će se poboljšati i to prema učenikovim potrebama i očekivanjima. Ukratko rečeno, učenici će biti kompetentniji na stranom jeziku i razviće svoje interkulturalne kompetencije u različitim situacijama. Imajući ovo na umu, nastavnici treba da izaberu između različitih pristupa, kako bi obradili određeni sadržaj, a da taj pristup bude optimalan ciljnoj grupi. Jedan od primjera je i BYOD („Bring Your Own Device“) odnosno „donesi svoj uređaj“. Pod uređajem se najčešće misli na pametni telefon, koji je svakako već odavno dio naše svakodnevnice, a može biti itekako koristan alat u nastavnom procesu uz pomoć kojeg učenici mogu da pristupe različitim materijalima i da urade različite onlajn zadatke.

4) Učenici treba da budu izloženi projektnoj nastavi, na kojoj je neophodno da primjene svoja znanja i kompetencije kako bi uspješno završili izvjesni projekat. Samo učešće na nekom projektu pomaže učenicima da vježbaju svoje organizacione i kolaborativne vještine, ali i vještine upravljanja vremenom – sve ovo je veoma korisno u budućoj akademskoj karijeri. Pored navedenog, projektna nastava je bitna i zbog drugih stavki ključnih za buduću karijeru, ali i život – npr. razvoj kreativnosti i kritičkog mišljenja. Na ovaj način, učenici takođe shvataju i jako bitnu stavku, a to je da u realnom svijetu pričanje jezika ne podrazumijeva perfektno vladanje jezičkog domena već kolaboraciju i saradnju sa sagovornicima kako bi postigli svoje ciljeve (npr. pitati za nešto, iskazati zahvalnost, kupiti nešto i sl.).

5) Učenici treba da budu izloženi praktičnom učenju kroz kreiranje i simuliranje autentičnih situacija. Napredak tehnologije omogućuje učinkovitije samostalno učenje određenih stavki, što ostavlja više vremena za sticanje vještina koje uključuju tzv. „face-to-face“ interakciju tj. interakciju licem u lice. Isto tako ne smijemo zaboraviti da učenicima treba biti ponuđeno konkretno znanje, dakle znanje koje učenici zaista mogu primjeniti u realnim životnim situacijama.

6) Učenici treba da se ocjenjuju na različite načine – konvencionalne metode ocjenjivanja učenika nisu jednostavno više dovoljne, a samim tim postaju i nebitne. Tradicionalna procjena znanja je već sad nevažna, a i veoma stresna za učenike, čije vještine treba testirati u kontinuitetu, pratiti rast i progres, a ne trenutno „znanje“ u trenutku, na koje obično utiče veliki broj eksternih faktora, koji nisu u vezi sa samim učenjem. Treba vrednovati kompetencije, a ne znanja – npr. komunikacijska kompetencija učenika stranog jezika može se vrlo lako ocijeniti tokom procesa učenja ili npr. u okviru nekog projekta. U Glossa-centru svaki nastavnik prati rad polaznika od prvog časa pa sve do kraja kursa, ispunjava pisanu procjenu napretka polaznika, koja je u skladu sa evropskim referentnim okvirom za jezike, a na individualnim razgovorima polaznik dobija direktnu i jasnu povratnu informaciju o svojim postignućima, ali i o segmentima na kojima treba dodatno da radi.

7) Mišljenje učenika treba da se uzme još prilikom kreiranja tj. ažuriranja nastavnog plana i programa. Persepktive učenika su od izuzetne važnosti, a nastavnika vode prema boljem i uspješnijem planiranju i izvođenju nastavnog procesa. Isto tako, učenici treba da imaju priliku da razmisle i razgovaraju o svom viđenju napretka, da komentarišu svoje uspjehe i pogreške i kroz taj proces samorefleksije da i samostalno dođu do izvjesnih zaključaka koji će im olakšati uspješno ostvarivanje ciljeva. Konstantno istraživanje među polaznicima i traženje povratnih informacija o samom procesu učenja kroz različite evaluacije i eksterne upitnike, a koji su sastavni dio standarda Glossa-centra, jedan su od bitnih razloga našeg uspjeha i stalne težnje da budemo što bolji.

8) Mi kao nastavnici, svjedočimo tome da su učenici ionako postali veoma samostalni u vlastitom učenju i na ovaj način itekako neposredno utiču na nove uloge nastavnika, ali i svojih roditelja! Oni više nisu samo „sveznajući prenosioci znanja“, nego mentori i posrednici, čiji je glavni zadatak vođenje učenika kroz njihov proces učenja. Dakle – glavni zadatak nastavnika je ponuditi mogućnost i predložiti aktivnosti učenja koje bi mogle poboljšati motivaciju i angažman svojih učenika.

Sposobnosti i kompetencije, a ne znanja

„Education 4.0“ bazira na cjeloživotnom učenju, koje nikada ne prestaje, a kada pričamo o učenju, vrlo je važno razlikovati tri pojma: znanje, kompetencije i sposobnosti.

Znanje podrazumjeva poznavanje teorijskih i činjeničnih informacija npr. koliko je ovaca na Novom Zelandu. Kompetencije se razvijaju kroz praksu, a sposobnost je mogućnost biti u stanju nešto uraditi. Glavna razlika između kompetencija i sposobnosti sa jedne strane i znanja sa druge strane je ta, što je znanje isključivo teoretsko, a sposobnosti i kompetencije su praktične. Razlika između kompetencija i sposobnosti je sledeća: kompetencije se uče, dok su sposobnosti urođene, iako se i na njih i te kako može uticati. Sposobnost je zapravo kombinacija genetike (urođenog) i učenja. Ovo možemo najbolje objasniti na primjeru koordinatora nekog projekta, koji, da bi kvalitetno sproveo neki projekat, mora imati sposobnosti kao što su izdržljivost, preciznost, delegiranje zadataka, upravljanje vremenom i slično. Kada pričamo o „Education 4.0“, znanja postaju marginalna, jer su putem interneta dostupna u svakom trenutku. To je činjenična realnost, na nekoliko smo klikova od informacije koliko ovaca ima na Novom Zelandu. „Education 4.0“ polazi od toga da treba raditi na razvoju kompetencija i sposobnosti, upravo kroz gore navedene trendove. To je ono što tržište rada 21. vijeka stavlja u prvi plan. Iz tog razloga, primjera radi, sa učenicima stranih jezika treba raditi na tome kako da nešto savladaju, kako da sarađuju sa ostalim učenicima, kako da uče jedni od drugih i na taj način usvajaju ključne kompetencije koje su primjenjive i na drugim poljima. U svijetu kada su nam sve informacije dostupne za nekoliko sekundi, nastavnici ne treba da „hrane“ svoje učenike informacijama, nego da ih uče kako da sami „love“ i pospješuju autonomno učenje, a kroz koje se razvijaju vrlo važne kompetencije značajne ne samo za usvajanje novog stranog jezika, nego i za aktivno funkcionisanje u 21. vijeku.

Nastavnik je u ovom procesu ključan – on ohrabruje, omogućuje izražavanje osjećanja učenika, interpretaciju ponašanja, diskusije alternativnih rješenja neke situacije, obezbjeđuje podršku i motiviše.

Fokusi obrazovanja 21. vijeka uključuju rješavanje problema, kritičko razmišljanje, kreativnost, upravljanje ljudima i vremenom, timski rad, kolaboraciju, emocionalnu inteligenciju, donošenje odluka i zaključaka.

Sve ono što sa sobom nosi novo doba je realnost – na nama je da je prihvatimo sa svih aspekata i iz toga izvučemo najbolje!

Autor: Aljoša Preradović

Aljoša Preradović rođen je 02.04.1990. godine u Banjoj Luci, gdje je završio opštu Gimnaziju i Filološki fakultet, odsjek za njemački jezik i književnost. Tokom svog školovanja proveo je godina dana u Njemačkoj kao učenik na razmjeni u okviru AFS programa. Kao DAAD stipendista proveo je jedan semestar na Filozofskom fakultetu u Rostoku, Njemačka. U Glossa-centru za njemački jezik je od 2014. godine, trenutno kao vođa pedagoškog odjela zadužen za kvalitet nastave u Glossa-centru, a pored toga drži kurseve njemačkog jezika za djecu, omladinu i odrasle na svim nivoima, kao i onlajn kurseve, te je i stalni sudski tumač za njemački jezik. Angažovan je na poziciji asistenta na Pedagoškom fakultetu u Bihaću, odsjek za njemački jezik i književnost.

Možda će vas zanimati

Prijavite se na Newsletter

Prati naše aktuelne promocije, bitna dešavanja i novosti

Glossa Online logo

Kontakt

Pišite nam za sve dodatne informacije

Prijava za besplatan probni čas

Testiraj našu virtuelnu učionicu i nivo znanja

Izaberite dan i vrijeme pogodno za probni čas