Strah i njegovi saveznici u učenju stranog jezika

Podijelite članak

Share on facebook
Share on linkedin
Share on twitter
Share on email

Friday, 4. December 2020.

Još tokom osnovnog obrazovanja imao sam priliku susresti se sa negativnim stavovima prema učenju njemačkog jezika ili doživljavanja ovog predmeta kao omraženog, ,,rame uz rame “ sa matematikom i drugim prirodnim naukama.
Bez obzira na činjenicu da je moj razred brojao trideset i više učenika, gotovo na prste jedne ruke mogao se prebrojati broj zainteresovanih djaka za izučavanje ovog stranog jezika. Neki od njih bi kao razlog navodili tešku gramatiku, neki da im je ,,hladan” , ,,oštar”, dok bi drugi prednost davali engleskom jeziku.
Nešto kasnije, kad sam se i sam pridružio ovoj znatno manjoj skupini zainteresovanih, najprije u srednjoj školi, a zatim i profesionalno na studijama, došao sam do zaključka da je većina učenika učenje njemačkog jezika posmatrala kao nešto što se ne može savladati. Posmatrali su ga kroz prizmu straha od greške prilikom njegovog izučavanja.

,,Strah od stranog jezika”

Šta je strah od jezika?

Postoji nekoliko pogleda na fenomen straha od jezika.  Prema jednom, strah od jezika predstavlja manifestaciju opštijih vrsta strahova, odnosno izvor su mu tri već poznate vrste straha: strah  od komunikacije, strah od negativne društvene evaluacije i strah od ocjenjivanja.

Strah od komunikacije jeste vrsta sramežljivosti koju karakteriše strah od realne ili očekivane komunikacije s drugim ljudima.  Osobe koje pate od straha od komunikacije plaše se komunicirati u grupi i u javnosti, a često imaju i poteškoća sa vježbama slušanja. S obzirom na to da se na nastavi stranih jezika sve navedene aktivnosti odvijaju na stranom jeziku, strah se još više povećava. Kako su ispiti i ocjenjivanje nužni tokom procesa usvajanja stranog jezika, strah od ocjenjivanja bitan je faktor za razumijevanje straha od jezika. Treća vrsta straha koja se vezuje uz usvajanje stranog jezika je strah od negativne društvene evaluacije, a odnosi se na očekivanje da će nas drugi negativno evaluirati. Posljedica je često izbjegavanje situacija koje povezujemo s mogućnosti da nas drugi procjenjuju.

Strategije za oslobađanje straha od stranog jezika

Poznavanje uzroka straha od jezika i načina na koji se on manifestuje nužno je kako bi se mogle razviti korisne strategije za smanjivanje straha od jezika.

Strategije za oslobađanje straha od jezika mogu doći iz dva pravca: od strane učenika i od strane nastavnika.

Sami učenici trebaju osvijestiti svoje stavove prema učenju stranog jezika, čak i samo razmišljanje o vlastitim stavovima te o osobinama uspješnih učenika može pomoći u oslobađanju od straha od jezika. Važno je naglasiti da se učenici trebaju osloboditi zabluda o u učenju i upotrebi stranog jezika. Oslobađanje zabluda kao što je npr. zabluda da se na stranom jeziku može nešto razumjeti samo ako se razumije svaka riječ, može pozitivno djelovati na smanjivanje straha od jezika. Slika koju učenici imaju o sebi kao učeniku stranog jezika takođe je vrlo važna. Za njegovanje pozitiivne slike o sebi neophodno je da učenik vjeruje u vlastiti potencijal i sposobnost da vlastitom akcijom ostvari uspjeh u učenju jezika te da kreira realna očekivanja pravilnim postavljanjem ciljeva.

Sa druge strane, vrlo je bitno da nastavnici razumiju kako se manifestuje strah od jezika kako bi ga mogli prepoznati te pripisati problematična ponašanja učenika strahu od jezika, a ne nedostatku njihovih mogućnosti ili niskoj motivaciji. Bilo bi dobro da nastavnik stvori prijateljsku atmosferu u razredu. Optimalna razredna atmosfera može se stvoriti organizacijom učenja radom u paru ili grupi, učenjem igrom te nekim sličnim aktivnostima.

Prihvati mogućnost pravljenja greške!

Osnovna stvar koju treba imati na umu prilikom učenja stranog jezika jeste da bi ono trebalo biti zabavno – pa ukoliko učenik procesu usvajanja i korišćenja novih jezičkih vještina pristupi opušteno – praviće manje grešaka. A i ukoliko se neka greška potkrade, ona može biti samo od koristi jer će poslužiti kao iskustvo u učenju.

Istina je da svi griješimo. Međutim, važno je naglasiti da osoba sa kojom komuniciramo na stranom jeziku nije tu da bi sudila nama ili našim jezičkim vještinama. Naprotiv, većina ljudi je srećna kada čuje da neko govori njihov jezik, pa će pokazati mnogo strpljenja i pokušati nam pomoći u savladavanju nove vještine. Takođe, bitno je da ne postanemo preokupirani onim što ne možemo zapamtiti, razumjeti ili izgovoriti.  Drugim riječima, da bi neka osoba govorila strani jezik, ona ne mora nužno poznavati sve riječi tog jezika. Ukoliko malo bolje razmislimo, shvatićemo da postoje i riječi na maternjem jeziku koje su nam nepoznate ili riječi za koje znamo ali nismo sigurni da ih pravilno izgovaramo ili zapisujemo.

Najvažniji faktor u učenju jezika jeste koliko vremena i napora ulažemo da bismo ga savladali. To podrazumijeva slušanje, čitanje, pisanje, govor te učenje riječi i fraza. Učenje jezika se zasniva na ponavljanju koje u suštini služi da naš mozak iznova i izova snadbijevamo informacijama sve dok ih na kraju ne zapamtimo.

Koliko jezika znaš – toliko vrijediš!

Poznavanje barem jednog stranog jezika među ključnim je kompetencijama koje se očekuju da učenik stekne nakon osnovnog obrazovanja. Škola, kao institucija za vaspitanje i obrazovanje igra važnu ulogu u postizanju te kompetencije, a učitelji-najvažniju. Tokom samog nastavnog procesa izuzetno je važno sticanje pozitivnih stavova o učenju stranog jezika. Što su stavovi o stranom jeziku pozitivniji – to će motivacija za njegovo učenje biti veća.

Istraživanja pokazuju da tokom prvih godina učenja najznačajniji uticaj na razvijanje pozitivnih stavova, a samim tim i motivacije imaju primjerene aktivnosti, opuštena atmosfera, pozitivna  i prilagođena povratna informacija, kvalitetan odnos s učiteljem i  motivacijske tehnike.

Najznačajniji je svakako učiteljev odnos sa učenicima koji bi trebao biti ispunjen podrškom i poštovanjem, poznavanjem svojih učenika, njihovih mogućnosti ali i teškoća u nastavi. Pored učitelja, ne treba zaboraviti ni ulogu roditelja u procesu učenja stranog  jezika koji uveliko mogu uticati na stavove i motivaciju učenika, te je iz tog razloga vrlo važno obrazovati i roditelje o važnosti  i koristi koju će djeca imati od njega u narednim godinama svog života.

Autor: Aleksandar Vidović

Aleksandar Vidović rođen je 27.11.1996. u Doboju, gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. Studije njemačke književnosti i jezika upisuje 2015.godine na Univerzitetu u Banjoj Luci. Kao DAAD stipendista odlazi na trećoj studijskoj godini za Berlin, gdje je učestvovao na internacionalnim kursevima sa akcentom na upoznavanju njemačke istorije i kulture. Svoj angažman u Glossa-centru za njemački jezik Doboj započinje 2018.godine gdje radi kao nastavnik za nivoe od A1 do C1 i koordinator za promociju i kulturu. Takođe prisustvuje raznim stručnim usavršavanjima koja se baziraju na modernom konceptu nastave kako za djecu, tako za omladinu i odrasle. Uža sfera interesovanja: metodika nastave njemačkog jezika i istorija Njemačke. Drugi ciklus studija namjerava upisati u nekoj zemlji njemačkog govornog područja.

Možda će vas zanimati

Prijavite se na Newsletter

Prati naše aktuelne promocije, bitna dešavanja i novosti

Glossa Online logo

Kontakt

Pišite nam za sve dodatne informacije

Prijava za besplatan probni čas

Testiraj našu virtuelnu učionicu i nivo znanja

Izaberite dan i vrijeme pogodno za probni čas