Kako da naučim strani jezik?

Podijelite članak

Share on facebook
Share on linkedin
Share on twitter
Share on email

subota, 8. avgusta 2020.

Drugačiji pogled na najčešće pitanje

Jedno od najčešćih pitanja koje dobijam i na koje sam već odavno navikao je: „Kako da naučim strani jezik?“. Riječ „naučio“ vrlo je subjektivna i nedefinisana. Šta znači zapravo naučiti jedan jezik? Prvi korak, kada se već odlučite da učite strani jezik, jeste da se detaljno upoznate sa Evropskim referentnim okvirom za jezike, koji je baš tu frazu „naučiti neki jezik“ jasno definisao i objasnio koji opseg znanja i primjene imate na određenom nivou.

Univerzalnog odgovora ipak nema. Još uvijek ne postoji nikakva tableta, niti „ćiribu-ćiriba“ metoda, koja bi nam omogućila da u neralnom roku „naučimo neki jezik“. Na internetu, ali u brojnoj stručnoj literaturi često možemo naći na termin „različiti tipovi učenika“, koji ipak nije naučno dokazan, niti je moguće ogroman broj ljudi koji uče podijeliti u samo tri kategorije (auditivni, vizuelni i haptički/kinestetički). Nerijetko čujem da neko „nema talenta za jezike“, u šta apsolutno ne vjerujem. Moguće je da neko ima afinitete, sklonosti, pa na kraju krajeva i sposobnosti u nekoj drugoj oblasti, jer su mu se sinapse tokom puberteta razvile u tom pravcu, ali generalno, „talenat za jezike“ kao takav ne postoji. Ono što postoji su brojni drugi realni faktori koji utiču na učenje ne samo novog jezika, nego generalno svega. Jedan se ipak izdvaja kao ključan – a to je kontinuitet.

Kontinuitet nije ništa drugo nego da budemo u kontaktu sa jezikom koji učimo svaki dan na bilo koji način. Jednostavnije ne može. Šta to tačno znači u praksi pokazaću vam kroz pet primjera koje sam primjenio na svojoj koži:

1. Nemam vremena svaki dan da učim jezik

Onda jezik nije prioritet. Kao profesor njemačkog jezika, redovno pohađam kurseve (grupne i individualne) drugih stranih jezika iz dva razloga. Ne želim nikada da izgubim ulogu osobe koja uči strani jezik, na taj način i ja kao profesor bolje funkcionišem, a drugi razlog je da za mene nema ljepšeg osjećaja od od usvajanja novih znanja  i iz tog razloga konstantno ulažem u isto. Nemam vremena svaki dan da učim jezik? Onda ću spavati 15 minuta manje. Ili ću detaljno analizirati svoje svakodnevno utrošeno vrijeme, pa ću vidjeti gdje mogu da ih pronađem. Ako mi ni to ne polazi za rukom, onda mi učenje jezika jednostavno nije na listi prioriteta i to je isto tako sasvim u redu.

2. Nemam volje da učim jezik.

Imam vremena za jezik, ali jednostavno nemam volje. Jednostavnim istraživanjem po internetu doći ćemo do savjeta da treba mnogo da se čita, sluša muzika, gledaju filmovi na stranom jeziku kako bi se jezik naučio. I to je tačno. Ali šta ako osoba ne voli da čita ni na maternjem jeziku? Zašto onda da se tjera da radi stvari koje ju i inače frustriraju? Radite ono u čemu uživate, šta god to bilo. Ako ne volite da gledate filmove inače, onda ih nemojte gledati ni na jeziku koji želite da naučite. Igrajte igrice, slušajte različite priloge na YouTube-u iz onih oblasti koje vas zanimaju itd. Prilagodite taj kontakt sa jezikom vašim potrebama i interesovanjima.

3. Naučiti jedan jezik je teško

Jeste. Nije lako. Nema već gore pomenutih tableta i sličnih sredstava, ali baš zato čovjek bude zadovoljniji, srećniji i na kraju krajeva ponosan na sebe kada dođe na svoj cilj, upravo znajući koji put je prešao da bi došao na to mjesto. I to čini sam proces učenja lijepim. U suprotnom znanje generalno i ne bi bilo toliko cijenjeno u današnjem svijetu. A čuli ste onu staru izreku da čovjek onoliko vrijedi, koliko jezika poznaje. Međutim, ako imate averziju prema samoj riječi „učenje“, promijenite sliku u glavi i biće lakše. Učenje jezika ne mora da podrazumijeva višečasovno učenje riječi napamet ili sklapanje i dešifrovanje kompleksnih gramatičkih struktura, ne – jezik je mnogo više od toga. A živimo u 21. vijeku, koji nam pruža nestvarne mogućnosti. Nađite nešto u čemu uživate, u čemu vam brzo prolazi vrijeme i tako ćete učiti, a da toga niste ni svjesni. Jedan dobar primjer za to su i brojne aplikacije, koje su vam danas na raspolaganju. U blogu mog kolege Vladimira Radoševića možete naći pet preporuka za korisne aplikacije za učenje jezika.

4. Kako da učim riječi?

Ako ste imali latinski nekada u toku školovanja, pri tome mislim na onaj latinski u srednjoj školi, onda sam siguran da se sjećate pokoje izreke npr. „Cogito ergo sum“ ili „Alea iacta est“. A da li se sjećate kako se kaže most? Ili stolica? Vjerovatno se pojedinačnih riječi ne možete sjetiti, ali su vam fraze ostale u trajnoj memoriji. Učite frazeološki, učite one fraze koje vam imaju smisla. Npr. imate smeđi sto u vašoj sobi, daleko ćete lakše upamtiti frazu „Der Tisch ist braun“, pogotovo ako si stvorite sliku tog stola, koji vam je poznat u vašoj glavi, nego da upamtite izolovanu riječ „der Tisch“. Ovo je bio samo jedan primjer, ali koliko god vam to čudno zvučalo – jednostavno pokušajte i testirajte sami.

5. Ne mogu da budem u stalnom kontaktu sa jezikom jer nisam u tom govornom području

Ne morate nužno da budete u tom govornom području da biste i naučili jezik. Dokaz za to je veliki broj ljudi koji živi u nekoj državi, a i pri tome i dalje ne govori taj jezik. S druge strane mislite na stvari na koje možete da utičete. Daću vam još jedan primjer iz sopstvenog iskustva. Kada negdje idete, od tačke A do tačke B, od kuće do posla, od škole do djevojke vjerovatno razmišljate o brojnim stvarima. Tjerajte se da razmišljate na jeziku koji učite. U početku to mogu biti pojedinačne riječi koje znate i vidite na tom putu npr. der Baum, das Auto, die Frau. Vremenom ćete moći slagati i jednostavne rečenice npr. „Die Frau ist schön.“ ili „Der Baum ist groß.“, a te rečenice će sa vašim napretkom biti sve kompleksnije. Vremenom ćete početi i sanjati na tom jeziku. Ja stalno razmišljam na engleskom i stalno se podsjećam na to, kad mi misli same krenu na maternjem ili njemačkom. I čovjek se vrlo brzo navikne. Probajte!

Za sam kraj, želim da vam se zahvalim na čitanju ovog teksta, nadam se da će vam pomoći da lakše „naučite“ neki jezik. Svakako za uspješno savladavanje nekog jezika od velikog značaja je podrška i pomoć stručnih nastavnika tog jezika. Kada se odlučite da učite neki jezik u nekom centru, instituciji ili školi jezika, ovo su bitne stvari na koje treba da obratite pažnju.

Autor: Aljoša Preradović

Aljoša Preradović rođen je 02.04.1990. godine u Banjoj Luci, gdje je završio opštu Gimnaziju i Filološki fakultet, odsjek za njemački jezik i književnost. Tokom svog školovanja proveo je godina dana u Njemačkoj kao učenik na razmjeni u okviru AFS programa. Kao DAAD stipendista proveo je jedan semestar na Filozofskom fakultetu u Rostoku, Njemačka. U Glossa-centru za njemački jezik je od 2014. godine, trenutno kao vođa pedagoškog odjela zadužen za kvalitet nastave u Glossa-centru, a pored toga drži kurseve njemačkog jezika za djecu, omladinu i odrasle na svim nivoima, kao i onlajn kurseve, te je i stalni sudski tumač za njemački jezik. Angažovan je na poziciji asistenta na Pedagoškom fakultetu u Bihaću, odsjek za njemački jezik i književnost.

Možda će vas zanimati

Prijavite se na Newsletter

Prati naše aktuelne promocije, bitna dešavanja i novosti

Glossa Online logo

Kontakt

Pišite nam za sve dodatne informacije

Prijava za besplatan probni čas

Testiraj našu virtuelnu učionicu i nivo znanja