Cjeloživotno učenje kao savremen koncept obrazovanja ne poznaje godine!

Podijelite članak

Share on facebook
Share on linkedin
Share on twitter
Share on email

Završio si srednju školu ili fakultet, konačno si uspio! Imaš diplomu, naučio si sve što je trebalo. Varaš se!

Zašto ne treba da prestanemo sa učenjem?

Pokušaću da odgovorim na pitanje zašto je cjeloživotno učenje danas važno za svakog čovjeka. Pisaću o svom ličnom iskustvu, prednostima i mogućnostima  cjeloživotnog učenja, kao i o aktuelnim trendovima savremenog koncepta obrazovanja.

Diplomirala sam i sad sve znam – tako su nas učili!

Diplomirala sam 2003. godine u roku, „jer tako treba“ –  učili su nas tako! Sam osjećaj da sam diplomirala za mene je značio da sam uspjela i da sam sve savladala! Veoma brzo sam – „jer tako treba!“ – upisala magistarske studije prema modelu obrazovanja prije Bolonje, na kojima sam bila redovna dvije godine i položila sve ispite. Moj sin je tada imao dvije i po godine, a kćerka je bila tek rođena. Svakodnevnica mi je bila ispunjena mnogobrojnim obavezama, tako da sam učila i pisala noću. S današnje tačke gledišta, taj način razmišljanja nije bio pametan, jer sam se dovodila do fizičkih i intelektualnih granica. Razlog tome su bile nedovoljno razvijene vještine organizacije i planiranja u odnosu na usklađivanje poslovnog, obrazovnog i privatnog života. Uz sve to, neke dodatne okolnosti vam u životu pokažu da poslovni svijet više ne funkcioniše na način kako su nas učili i da ne znamo baš sve!

Tada dobijam priliku da učestvujem u raznim edukacijama Geteovog Instituta (Goethe Instituta), koji inače mnogo ulaže u stručna usavršavanja nastavnika i prati aktuelne trendove u obrazovanju. Tako spoznajem da se može raditi i učiti na drugi način i da se može odstupiti od percepcije „jer tako treba“.

Ove obuke su mi proširile vidike i izuzetno uticale na moj profesionalni, ali i privatni život. Na edukacijama sam učila i uživala, činile su me srećnom i za mene lično imale smisao. Iz tog razloga sam godinama mnogo vremena ulagala u edukacije i kurseve iz različitih oblasti, ne samo stručnog tipa.

Kad sam po završetku formalnog obrazovanja počela da kontinuirano posjećujem edukacije, otežavajuću okolnost je predstavljalo odrđeno okruženje, koje nije najbolje razumjelo zašto toliko mnogo vremena ulažem u ovaj vid obrazovanja, umjesto da se bavim djelatnostima, onako kako su to oni zamišljali. Sad mogu da shvatim zašto ljudi vaspitani u socijalističkom obrazovnom sistemu, pa djelimično i ja sama, teško mogu da razumiju šta znači „edukacija“. Mnoge tradicionalne institucije su podrazumijevale, uglavnom, ljude sa stečenim i fiksiranim znanjima bez potrebe za dodatnim usavršavanjem.

Danas se ne kajem ni zbog jedne edukacije i vremena koje sam u njih uložila, jer sam postepeno shvatila koncept cjeloživotnog učenja, koji je u oktobru 2006. godine objavila Evropska Komisija u Memorandumu pod naslovom “Obrazovanje odraslih: nikad nije kasno za učenje”. Pojavio se blagovremeno kao adekvatan odgovor na globalne izazove u svijetu turbulentnih ekonomskih dešavanja, koji danas funkcioniše uz sticanje i upotrebu dodatnih znanja i vještina.

Cjeloživotno učenje nije kazna – ono je nužnost!

Iako „cjeloživotno učenje“ zvuči malo čudno i asocira nas na dosadu,  napor i „igru bez granica“, postoji i druga strana medalje. Učenje može da bude zabavno i zanimljivo, ono nas čini zadovoljnim i srećnim. Često je pokretač u privatnom i profesionalnom životu i pruža nam nove šanse.

Imala sam priliku da sarađujem sa „profesionalcima“ (pa čak i iz drugih zemalja) koji su smatrali da, nakon završenog formalnog obrazovanja, nemaju potrebu da nastave s razvojem vlastitih znanja i vještina. Raditi na tom nivou, priznajem, može biti izazovno. Međutim, raditi s ljudima kojima je izazov da nauče nešto novo i unaprijede vlastite vještine je inspirativno.

Poslodavci danas sve manje pažnje pridaju formalnom obrazovanju, jer se sve brzo mijenja. Cjeloživotno učenje podrazumijeva sticanje i razvijanje svih vrsta sposobnosti, interesovanja i znanja koja će omogućiti transformaciju društva orijentisanog na tradicionalno učenje u “društvo znanja“. Za samo jednu godinu, tehnološki napredak može da zamijeni nečije znanje i učini ga beskorisnim.

Na koje načine vam može koristiti cjeloživotno učenje?

U produžetku bih obrazložila zašto je važno da znanje i vještine dalje usavršavamo i na koji način to može da utiče na našu ličnu sreću i zadovoljstvo.

1. Znanje nas čini srećnim

Svi znamo da je nekad teško učiti i da smo frustrirani, pogotovo kad se radi o nama nepoznatim temama ili oblastima.  Ako se upustimo u avanturu „sticanja znanja“, doživljaj uspjeha u učenju mijenja biohemiju u mozgu tako da „nagradna hemikalija“, hormon dopamin, pruža dobar osjećaj i emocionalnu sreću.

2. Znanje nas čini pristupačnom osobom

Pomenuću čuvenog „Sokrata“, koji je „znao da ništa ne zna“! Spoznaja o tome da nešto ne razumijemo i da ne znamo je veoma važna, jer nam nameće mnoga druga  pitanja, koja nas dalje vode ka učenju i istraživanju.

Kad  spoznate ono što ne znate, manji je rizik da na vidjelo izađe „arogancija“ potkrepljena hvalisanjem u stilu – „šta sve umijemo i možemo“!

Poštovaćemo „znanja“ drugih! Naša okolina će nas smatrati „pristupačnom i otvorenom osobom“, što rezultira time da imamo bolje odnose generalno, sa više uvažavanja!

3. Znanje nas podmlađuje

Da li ste primijetili da većina ljudi u nastavničkoj profesiji izgleda mladoliko i da se „dobro drži“? Zato što su kroz posao prisiljeni da se stalno usavršavaju i suočavaju s novim temama, istražuju i iznova uče. Pored toga, u kontaktu su s mladim ljudima, od kojih takođe mogu mnogo da nauče.

Naravno da ovo ne važi za sve nastavnike, ali u suštini je bitno da smo okruženi atmosferom “konstantnog učenja”, što  našem duhu umnogome olakšava da ostane mlad!

Na koji način možemo da učimo cijeli život?

Postoje različiti oblici cjeloživotnog učenja i obrazovanja, kao što su promocije naučnih, umjetničkih i stručnih postignuća, razni kursevi, edukacije, ljetne škole itd. koji su prepoznati na tržištu rada.

U daljem tekstu navešću neke od načina na koje to možete činiti:

1. Posjećujte kurseve

Učestvujte na različitim kursevima, edukacijama, učite jezike, usavršavajte se stručno, online ili offline. Preporuka je da ne radite sve odjednom! Napravite plan  ličnog i profesionalnog rasta i razvoja.

2. Čitajte puno

Čitanje obrazuje čovjeka tokom cijelog života. Pored romana i laganih tekstova, čitajte i stručnu literaturu.

3. Učite od kolega i prijatelja

Poštujte timski rad i vaše prijatelje. Vaše kolege i prijatelji su vam veliki izvor informacija! Ne dozvolite da prođu pored vas, a da od njih niste naučili ništa.

4. Testirajte što je više moguće

To ne znači da morate uspjeti u svemu što probate. Važnije je da se usudite da isprobavate i eksperimentišete. Svako iskustvo nas nečemu nauči!

Aktuelni trendovi

Kada je riječ o edukacijama za cjeloživotno učenje, u savremenom svijetu postoji nekoliko trendova: lični treninzi, učenje na licu mjesta, hibridno učenje i umjetna inteligencija. Posebno aktuelno je učenje u virtuelnom svijetu – značajno drugačije od konvencionalnog učenja – koje pruža mogućnost da se prate sadržaji prezentovani na vebinarima i, u isto vrijeme, vrše online istraživanja.

Zaključak – Svako treba da odluči kad i šta želi da nauči – bilo da je u pitanju „znanje“ potrebno za primjenu u praksi ili edukacija koju možemo da priuštimo sebi u određenim okolnostima ili koja nas na neki način inspiriše.

Ovaj proces će sigurno u nama pokrenuti kreativnost, nove ideje i dovesti nas do bitnih spoznaja.

Važno je imati u vidu da edukacija otklanja nedostatke iz školskih dana, priprema nas da steknemo znanja potrebna ne samo da preživimo, nego i da živimo smislen i koristan život.

“Svako ko prestane da uči i obrazuje se već je ostario, imao on 20 ili 80 godina.”

(Henri Ford)

Autor: Adriana Švraka

Adriana Švraka, direktor Glossa – centra za njemački jezik. Osnovno i srednje obrazovanje je stekla u inostranstvu, a visoko na Univerzitetu u Banjoj Luci. Predavala je dug niz godina u raznim obrazovnim institucijama. Trener je i multiplikator Goethe-Instituta za stručna usavršavanja. Obučila je na stotine nastavnika sirom svijeta. Od 2003. se bavi metodikom i didaktikom vaspitno- obrazovnih procesa.  Od 2009.  razvija planove i programe za offline nastavu i razne formate nastave na daljinu (online učenje).

Možda će vas zanimati

Prijavite se na Newsletter

Prati naše aktuelne promocije, bitna dešavanja i novosti

Glossa Online logo

Kontakt

Pišite nam za sve dodatne informacije

Prijava za besplatan probni čas

Testiraj našu virtuelnu učionicu i nivo znanja